HR - Ljudski Resursi - Slovenija

Broj zaposlenih stranaca u Sloveniji pao na petinu u sedam godina

Kriza je u Sloveniji dovela do velikog pada broja zaposlenih stranaca s radnim dozvolama pa je njihov broj danas pet puta manji nego 2008. godine.

Još 2008. godine, prije krize koja je pogodila građevinsku i metalnu industriju u kojoj je najviše gostujućih radnika, u Sloveniji je bilo izdano skoro 89.000 radnih dozvola za strance, a lani manje od 18.000, pokazuju podaci koje je objavilo ministarstvo za rad i socijalnu skrb.

Među zaposlenim stranim radnicima u Sloveniji najviše je građana s područja nekadašnje Jugoslavije, iz BiH i Srbije, ali i iz Hrvatske, koja je 2013. ušla u Europsku uniju pa njeni građani za posao u Sloveniji trebaju radnu dozvolu kao i državljani trećih država, zemalja izvan Europske unije.

Slovenska ministrica Anja Kopač Mrak nedavno je najavila da će Slovenija razmisliti o mogućem otvaranju slobodnog tržišta rada i za radnike iz Hrvatske od sredine ove godine budući da je zadnjih mjeseci u Sloveniji došlo do malog smanjenja broja nezaposlenih, što je bio glavni razlog zbog kojega je Slovenija pri ulasku Hrvatske u EU zadržala prijašnje restrikcije.

Za državljane drugih država Slovenija je od 2004. godine uvela kvote izvan kojih se radne dozvole nisu smjele izdavati pa je broj stranih radnika godinama smanjivan. Do ponovnog privremenog rasta zaposlenih stranaca u slovenskom gospodarstvu došlo je u vrijeme intenzivnog rasta gospodarske aktivnosti u godinama pred gospodarsku krizu.

Godine 2011. je došlo do još većeg zatvaranja tržišta rada zbog povećanja broja nezaposlenih Slovenaca pa je uvedeno pravilo da stranac ne može biti zaposlen ako je na burzi rada prijavljen domaći državljanin istog profila i kvalifikacije.

Slovenska vlada dala je u postupak pripreme prijedlog novog zakona o zapošljavanju i radu stranaca čija je namjera olakšavanje dobivanja radne dozvole i dozvole za boravak strancima koji ulaze na slovensko tržište rada. Novi zakon trebao bi uvesti jedinstvenu dozvolu za boravak i rad, dok je do sada taj postupak bio odvojen, a radne i boravišne dozvole dobivale bi se na općinskim upravama.

Istodobno, slovenska vlada najavljuje strože mjere kontrole domaćih poslodavaca koji ne poštuju zakon o zapošljavanju stranaca i često takve radnike zapošljavaju na crno i bez uplaćivanja doprinosa, a ponekad im ostaju dužni i više plaća, što je osobito izraženo prilikom slanja stranih radnika na rad u zemlje Europske unije. Za bolju radnu zaštitu stranaca zauzeli su se i slovenski sindikati.